Šta je dermatoskopija?
Dermatoskopija je brza, efikasna, bezbolna i neinvazivna dijagnostička metoda koja pomaže u razlikovanju zloćudnih(malignih) od dobroćudnih (benignih) pigmentnih promjena na koži uvećanjem od 6 do 200 puta. Najčešće se koristi za pregledanje i praćenje mladeža. Dermatoskopijom je moguće pratiti mladeže ili izrasline prije nego se donese odluka o odstranjivanju istih. Dermatoskopija se uglavnom koristi u svrhu ranog otkrivanja melanoma i praćenje suspektnih promjena. Slike se kompariraju svaki put kada pacijent dođe na kontrolu. Ukoliko se pojavi sumnja u leziji koja se prati uradi se odstranjivanje promjene. Na temelju dermatoskopskog pregleda može se donijeti odluka o operativnom zahvatu prije nego što se uspije razviti promjena vidljiva golim okom. Ovom metodom se može na pravo vrijeme otkriti melanom koji je najsmrtonosniji rak kože.
Dermatoskopija se koristi i u dijagnosticiranju drugih karcinoma kože kao što su BCC, SCC ili izraslina poput angioma i seboreičkih keratoza.
Dermatoskopija pomaže i kod dijagnosticiranja parazitarnih i virusnih oboljenja kože.
Kome se dermatoskopija preporučuje?
Dermatoskopski pregled se preporučuje osobama koje imaju mladeže, ličnu ili familijarnu historiju raka kože, koje su imale opekotine od sunca u djetinjstvu ili odrasloj dobi, osobama koje se izlažu suncu ili solariju i osobama koje zbog profesije ili hobija provode mnogo vremena na otvorenom. Mladeži koji mijenjaju boju, rubove i veličinu kao i mladeži koji spontano krvare ili su na mjestima trenja trebaju biti pregledani dermatoskopom. Obzirom da dermatoskopija omogućava dermatologu vidjeti dublje strukture postavljanje dijagnoze je tačnije i to dovodi do smanjenja broja nepotrebnih hirurških zahvata kod dobroćudnih promjena.
Koliko često se radi dermatoskopski pregled mladeža?
Najčešće se preporučuje uraditi pregled mladeža jednom godišnje. U nekim slučajevima se rade češći pregledi kada je potrebno pratiti mladež.
Da li se dermatoskopija može raditi kod djece i trudnica?
Dermatoskopija se može koristiti kod svih uzrasta, trudnica i dojilja bez nusefekata. Dermatoskopija nije bolna i ne zahtijeva posebnu pripremu.
Na koji način se mogu spriječiti melanomi i koji su simptomi raka kože?
Sve više ljudi obolijeva od raka kože, a prema istraživanjima najvećem riziku su izložene žene u dobi od 15 do 39 godina. U nastanku melanoma glavnu ulogu igraju genetska sklonost i pretjerano izlaganje UV zrakama (solarij i sunce). Simptomi raka kože su promjene na postojećim mladežima, novo nastale tvorbe i pigmentacije na koži, dlanovima, tabanima i noktima. Adekvatna zaštita od sunca i umjetnih UV izvora je korak koji se može poduzeti ka sprječavanju nastanka melanoma. Svaka promjena mladeža i nova promjena na koži zahtijeva dermatološki i dermatoskopski pregled radi pravovremene dijagnoze i intervencije.
Preporučuje se svim osobama da jednom godišnje urade dermatoskopski pregled. No, prije toga ukoliko uoče nove lezije ili promjene u već postojećem mladežu potreban je pregled dermatologa. Promjene u već postojećem mladežu mogu biti sljedeće: promjena u veličini, obliku i boji mladeža, upala mladeža, pojava krasti i krvarenja na mladežu ili oko njega. Mladeži koji su širi od 6 mm zahtijevaju dermatoskopski pregled. Ukoliko pacijent ima veliki broj mladeža nemoguće je uzeti biopsiju iz svakog. Dermatoskopijom se može brzo i neinvazivno pratiti svaka sumnjiva lezija. Dermatoskopija ne može zamjeniti patohistološko ispitivanje,no, nema sumnje da zahvaljujući ovoj metodi višestruko je povečan broj rano otkrivenih i na vrijeme hirurški uklonjenih tumora kože i melanoma.
Zaštita od sunca i umjetnih UV zraka, samopregledi kao i preventivni dermatoskopski pregledi pomažu u sprečavanju nastanka i ranom otkrivanju najsmrtonosnijeg raka kože , melanoma.